brzo čitanje

Stručnjaci: Brzo čitanje je gore nego da ne čitate uopšte

Sve popularniji trend brzog čitanja mogao bi imati potpuno neželjene posljedice na čitatelje

Svi znamo da je čitanje važno. Istovremeno smo svi jako zaposleni svakodnevnim obvezama i jako je teško pronaći dovoljno vremena za čitanje knjiga ili malo duljih analiza. Kako piše Shane Parrish za Quartz, najčešće pitanje s kojim se on susreće je kako čitati brže.

Neizbježno, pitanja poprate i linkovi na knjige, pseudoznanstvene članke ili jednostavno tvrdnje nekih anonimnih blogera da je moguće čitati i do desetak puta brže. Međutim, ako vas zanima nešto više od suhih brojki o pročitanim knjigama i brzini čitanja, puno je bolje čitati s razumijevanjem. Dobra knjiga, kao i ukusan obrok ili vrhunski odmor, nešto je s čime ne želite završiti. Ne žurite se završiti već se potpuno uživite u iskustvo. Želite da vječno traje i čitanje bi trebalo trajati neko određeno vrijeme. Samo površno poznavanje Uostalom, sam cilj čitanja je stjecanje nekih novih informacija ili iskustava. Brzo čitanje je samo alternativan način da se zavarate da nešto doista i učite. U stvarnosti, samo brzo okrećete stranice. Kao što je zaključilo metaistraživanje objavljeno u svibnju 2016. godine: "Postoji odnos između brzine i točnosti. Malo je vjerojatno da bi čitači koji udvostruče ili utrostruče svoju brzinu čitanja mogu zadržati istu razinu razumijevanja teksta kao da čitaju normalnom brzinom". To znači da, ako brzo čitate, ne čitate s razumijevanjem. Nećete moći identificirati poveznice između modernih djela i njihovih međusobnih odnosa, nećete moći kritički čitati nečije viđenje povijesti. Brzi čitači nemaju razgovor s autorom i stječu samo površno poznavanje djela nakon što završe knjigu. Čitanje ne bi trebalo biti mentalno zamorno. Kako je to slavni Alexander Pope jednom prilikom napisao: "Malo učenja je opasna stvar. Duboko popijte, ali nemojte pijuckati s Pirenskog izvora. Plićaci obmanjuju mozak, a pijenje nas otrežnjuje". U psihologiji je poznat Donning-Krugerov efekt koji opisuje odnos razine znanja i samouvjerenosti u svoje znanje. Ljudi koji površno znaju neku temu, uvjereni su da odlično poznaju to polje. S druge strane, stručnjaci su svjesni da postoji još mnoštvo informacija koje valja naučiti i koje ne znaju. Krive odluke i ponovni posao Parrish kaže da bi čak rekao i da je gore brzo čitati nego uopće ne čitati. Zbog površnog poznavanja neke teme često se donose krive odluke, a njih kasnije treba ispravljati što dodatno oduzima vrijeme. Upravo zbog toga, kaže Parrish, bolje je odvojiti vremena za konkretno upoznavanje s nekom temom. Odvojiti sat-dva vremena u jednom danu samo za čitanje doista nije lako. Ali kako je to rekao košarkaški trener John Wooden: "Ako nemaš vremena da nešto uradiš kako spada, kako ćeš imati vremena da to ponovno uradiš". Ako se odlučite čitati veći broj knjiga, počnite polako. Usredotočite se na čitanje dobrih knjiga, a ne razmišljajte o čitanju što većeg broja knjiga.

 

Podijelite s drugima Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on Twitter

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.