PTICE

Neke ptice nikad ne polete, a neke gotovo nikad ne slete

U svijetu ornitologije poznate su ptice koje prelete 15 000 kilometara tijekom migracije te one koje dostižu super brzine ili lete na nevjerojatnim visinama. Prema novim istraživanjima otkriven je još jedan rekord u svijetu pernatih letača. Sve o najduljem letu ikad, saznajte u nastavku.

Poznato je kako neke ptice ostaju u zraku tijekom par mjeseci, poput fregate tj. brzana Fregata magnificens(Mathews, 1914) ili bijele čiope (Tachymarptis melba, L.) dok je definitivni rekorder crna čiopa (Apus apus, L.). Prema novom istraživanju grupe ornitologa sa Univerziteta u Lundu ovo je otkriće velik korak za animalnu fiziologiju jer nikad prije nije zabilježen let od čak 10 mjeseci bez prekida. „Kada crne čiope krenu migrirati sredinom kolovoza iz središnje Afrike prema tropskim šumama u zapadnoj Africi, ni u jednom trenutku ne dotaknu tlo, sve dok se nakon 10 mjeseci ponovno ne vrate na mjesto razmnožavanja u središnju Afriku”, objašnjava profesor Anders Hedenström.

Neke jedinke se odmaraju kratak period ili čak cijelu noć sredinom zime, no neke jedinke doslovno nikad nisu sletjele tijekom cijelih 10 mjeseci. Znanstvenici smatraju da čiope štede energiju tijekom leta tako da koriste tople struje na kojima jedre. Također, tijekom zore i sumraka lete na većim visinama.

Profesor Hedenström i njegov kolega sa Sveučilišta pratili su 13 jedinki crnih čiopa, neke od njih čak 2 godine. Koristili su novi tip „data loggera” koje su postavili na ptice te su preko pratili leti li ptica ili ne, njihovo ubrzanje i točnu lokaciju. Rezultati su pokazali da su neke jedinke sletjele tijekom migracije, no čak su i te jedinke provele preko 99,5 % vremena u letu i hibernaciji tijekom 10 mjeseci. Također, prikupili su i podatke o jedinkama koje nisu niti jednom sletjele tijekom tog dugog perioda.

Pokazalo se kako su ptice koje nisu niti jednom sletjele u potpunosti završile timarenje te im je izraslo novo perje u krilima i repu, dok većina jedinki koje su sletjele na odmor nisu dobile novo perje u krilima. „Jesu li ptice izmijenile svo perje ili ne, potencijalni je pokazatelj njihovog zdravstvenog stanja; jesu li u dobroj kondiciji, imaju li parazite ili ne, što bi bilo objašnjenje ponašanja pojedinih ptica iz istraživanja”, dodaje profesor Hedenström.

Odmah po objavi rada u časopisu Current Biology, pojavila su se nova pitanja o tome kako crne čiope podnose visoki utrošak energije pri tako dugom letu te kako lete i spavaju istovremeno. Profesor Hedenström objašnjava: „Crne čiope vjerojatno koriste vrijeme jedrenja na toplim strujama, kao što to rade fregate. Svaki dan u sumrak i u zoru, crne se čiope penju na visine od 2 do 3 kilometra, pa možda spavaju tijekom jedrenja dok se spuštaju na manje visine, no nismo sigurni u to.”

 

Apus apus (foto: commons.wikimedia.org, Klaus Roggel)

Unatoč tome što takav leta zahtijeva mnogo energije, crne čiope žive zapanjujuće dugo, unatoč uvriježenom mišljenju o „živi brzo, umri mlad” načinu života. Neke jedinke koje su istraživane, živjele su i do 20 godina.Kada bismo zbrojili sve te godine leta i prijeđene kilometre, crne čiope 7 puta otputuju do Mjeseca i natrag. Zato i otvaraju mnoga nova pitanja o fiziologiji ptica, koja će tek biti odgovorena.

Izvor: Sci-news.com

Podijelite s drugima Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on Twitter

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.